nedjelja, 10. veljače 2008.

Druge stranice o Plešivici

Plešivica, sedam kilometara udaljena od Jaske, ponajprije je poznata po svojim vinogradarima i vinarima. Vinarstvo ovdje ima dugu tradiciju, a vinogradarski krajolik, sunčane padine i kvalitetne sorte vina koje se njeguju, kao i znanje i iskustvo vinogradara i vinara, jamče doista plemenitu kapljicu. Iz plešivičkih podruma izlaze znana i cijenjena vina: graševina, rajnski rizling, traminac, bijeli pinot, chardonnay i druga, a sve se više njeguje i mlado vino portugizac. Zato i nije čudno što je Plešivica poznata po svojim vinskim svečanostima, po seoskom i vikend turizmu. No, pruža i druge radosti. Izletište "Vidikovac" poznato je po dobroj domaćoj kuhinji, a ugodan je boravak u lovačkom domu na Poljanici. Uporniji izletnici i planinari svakako će potegnuti do vrha Plešivice (779 metara), gdje je prva razgledna piramida postavljena prije više od stoljeća, 1881. godine bit će nagrađeni prekrasnim pogledom koji puca na "razbacana" sela i vinograde. Hrabrima se ovdje nudi još jedan posebni užitak: polijetanje padobranskim jedrima (paragliding).


Preuzet sa TZ Zagrebacke Županije


subota, 9. veljače 2008.

Plešivička vinska cesta

Ovdje možete saznati adresu, broj telefona, radno vrijeme i ponudu svih vinara koji čine Plešivičku vinsku cestu:
===>Plešivička vinska cesta<===
Preuzeto sa http://www.zagrebacka-zupanija.hr/

četvrtak, 7. veljače 2008.

Kapela sv. Franje Ksaverskog

Svojim istaknutim položajem vidljiva sa svih strana kojima se kapeli prilazi. Njezina povijest datira iz 17. st., kada je bila mala drvena kapela, da bi 1680.g. bila izgrađena nova zidana kapela. U unutrašnjosti se iznad ulaznog djela uzdiže pjevalište zavijene prostorije. Pod je pokriven kamenim pločama, a lijepe barokne drvene klupe donesene su iz stare crkve u Desincu. Vrijedna drvena propovjedaonica smještena na sjeveroistočni nosivi zid kupole, postavljene za tanki drveni stup, koja oslikana, ali bez likova, pripada tipu pavlinske radionice iz 1760-ih godina, te sliku Blažene Djevice Marije od sedam žalosti koja visi na zidu lađe iz početka 18. st. kada je oslikana sa 4 svetačka lika.